O fundamentalnoj kulturološkoj razlici između kršćana, muslimana i mačaka

Zašto ne pišem tako često? Guzica mi se navikava na kršćansko okruženje u kojem se peru samo usta. Prije dvije godine sam s B-om otišla na pijacu da kupim bokal, jer kao što je poznato, bosanski muslimani redovito peru guzicu. Tad je žena koja nam je bokal prodala rekla: Odličan je za limunadu i sokove. Trenutno smo podstanari u stanu u kojem wc šolja stoji tik do veš mašine i da bih dupe oprala moram sa šoljom izvoditi kamasutra poze. Između ostalog, lijevu nogu moram prebaciti preko ruba kade i vodu sipati kao da točim rujno vino – malo po malo. Kad mi bude pun kurac gimnastike, preskočim rub kade i dupe istuširam. Gluhi, mačak koji ima tu sreću da je gluh (ja sam htjela da se zove Muradif ili Abdulah, ali je B. bio protiv, jer nije dobro da križ bosanstva prebacim i na ubogu životinju), zna odličan recept za anusnu čistoću – on svoje dupe liže. Zavidno gledam dok to radi: povremeno mu se zna desiti erekcija (kako ne bi kad mu je tako blizu jezikom). B. s druge strane smatra kako je čitanje za vrijeme vršenja nužde dovoljna higijena za sve dijelove tijela – nema boljeg sapuna od skliskih riječi. Meni se pak čini da jezik i govor više nalikuju sranju i da je gubicu, za razliku od dupeta, dovoljno samo obrisati, jer da usta peremo svaki put kad progovorimo ispucale bi nam usne.